Tunel Karavanke: zapadna cijev u generalnoj sanaciji do sredine 2029. – dvosmjerni promet na balkanskoj ruti

Na autocesti A11 Karavanke između Koruške i Slovenije putnici bi se vjerojatno sve do sredine 2029. godine trebali suočavati s jednotračnim dvosmjernim prometom u tunelu Karavanke. Razlog je generalna sanacija postojeće cijevi (zapadne cijevi) otvorene 1991. godine, koja traje od travnja 2026., dok se cjelokupni promet preusmjerava kroz novoizgrađenu istočnu cijev.

Tunel je s oko 7,9 kilometara jedna od najvažnijih prekograničnih veza između Austrije i Slovenije te putnicima između Villacha i Ljubljane štedi oko sat vremena vožnje u odnosu na cestu preko prijevoja. Tko redovito koristi ovu ključnu balkansku rutu, trebao bi se još nekoliko godina pripremiti na ograničenje brzine i dvosmjerni promet umjesto dva odvojena prometna traka.

Zašto dvosmjerni promet ostaje sve do 2029. godine

Dana 18. ožujka 2026. novoizgrađena tunelska cijev nakon 7,5 godina gradnje službeno je puštena u promet. Odmah nakon toga ASFINAG je započeo s generalnom sanacijom stare zapadne cijevi: kolnik, odvodnja, rasvjeta, ventilacija, obloga tunelskih zidova te kompletna sigurnosna tehnika (video kamere, sustav za dojavu požara, senzorika) bit će obnovljeni. Dok ti radovi vjerojatno do sredine 2029. godine ne budu dovršeni, cjelokupni promet u oba smjera dijeli novu istočnu cijev: svaki smjer vožnje dobiva samo jedan prometni trak, a vozi se u dvosmjernom prometu sa smanjenim ograničenjem brzine.

Za generalnu sanaciju postojeće cijevi ASFINAG planira oko 123 milijuna eura, dok za kompletnu izgradnju druge cijevi, uključujući novu naplatnu postaju Rosenbach, zajedno sa slovenskim upraviteljem autocesta DARS-om, ukupno iznosi oko 570 milijuna eura. Nakon završetka sanacije dvosmjerni će promet konačno biti ukinut, a u cijelom tunelu tada će trajno vrijediti ograničenje brzine od 100 km/h.

Što to znači za putnike

Dok traje sanacija, u tunelu vrijedi niže ograničenje brzine nego u normalnom radu, a pretjecanje u pravilu nije moguće. Tko prelazi granični prijelaz između Austrije i Slovenije na autocesti A11, trebao bi stoga planirati nešto više vremena nego prije promjene u ožujku 2026. – posebno vikendom i u sezoni putovanja, kada je promet na balkanskoj ruti i inače gušći.

Cestarina u Austriji

U Austriji se cestarina za vozila do 3,5 t najveće dopuštene mase (osobna vozila, motocikli, manji kamperi) naplaćuje putem obveze posjedovanja vinjete, dok teža vozila preko 3,5 t plaćaju kilometrima utemeljenu cestarinu ovisnu o prijeđenoj dionici putem GO-Box uređaja. Za pojedine, posebno zahtjevne dionice ceste dodatno se naplaćuje posebna cestarina – tunel Karavanke jedan je od najpoznatijih primjera za to: za osobna vozila do 3,5 t najveće dopuštene mase jednosmjerni prolazak trenutno košta oko 9 eura, uz vinjetu koja je ionako potrebna.

Tko uz Austriju putuje i kroz Sloveniju te ostale zemlje obuhvaćene paušalnom cijenom za vinjete, ne mora se brinuti o svakoj državnoj vinjeti zasebno: uz paušalnu cijenu za vinjete sami jednostavno registrirate uključene vinjete za 8 zemalja, za 12,80 €* mjesečno.

Tim Europamauta želi Vam ugodno putovanje!

Više pojedinosti o austrijskoj vinjeti i graničnim prijelazima prema Sloveniji pronaći ćete u našim vodičima o vinjeti za Austriju, o cestarini u Austriji te o graničnom prijelazu Austrija–Slovenija.