Granica između Slovenije i Austrije proteže se u dužini od oko 330 kilometara. Najveći dio granice obilježavaju Karavanke, Pohorje i Lavantinske Alpe. Ostali dijelovi granice prolaze uz rijeke Kučnicu, Muru i Dravu.
Ove posebne geografske okolnosti dovode do toga da vozačima na raspolaganju stoji razmjerno malo graničnih prijelaza. Za turiste su posebno važni autocestovni prijelazi kod tunela Karavanke te kod Spielfelda (AT) – Šentilja (SVN).
Unutar Schengenskog prostora Europske unije u pravilu ne postoje redovite granične kontrole. Iznimke su ipak moguće u određenim situacijama, primjerice radi zaštite javnog reda i unutarnje sigurnosti. To se, na primjer, odnosi na međunarodne sportske događaje ili velike političke skupove. Zbog pojačane nezakonite imigracije, granica se prema podacima iz 2023. na austrijskoj strani unatoč tome intenzivnije kontrolira.
Kao građanin EU-a granicu u pravilu možete bez problema prijeći s važećom putovnicom ili osobnom iskaznicom te sa sobom nositi robu za osobnu upotrebu. Treba, međutim, imati na umu da granične kontrole mogu uzrokovati dulje čekanje. Ako unaprijed registrirate svoju digitalnu vinjetu, izbjegavate barem dodatna kašnjenja na naplatnim postajama i možete ih prijeći bez zaustavljanja.
Za putnike su posebno važni tunel Karavanke te autocestovni prijelaz Šentilj (SVN) – Spielfeld (AT).
Tunel Karavanke, dug skoro 8 kilometara, izgrađen je između 1986. i 1991. godine i povezuje slovensku autocestu A2, koja prolazi direktno kroz Ljubljanu, s austrijskom autocestom A11. Izgradnjom tunela vrijeme putovanja između Ljubljane i Villacha smanjilo se za više od sat vremena.
Tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima tunelom dnevno prođe preko 30.000 vozila, što može uzrokovati povećano vrijeme čekanja. Kod velikog broja vozila i opasnosti od zastoja, najveća dopuštena brzina u tunelu smanjuje se s 80 km/h na 50 km/h, što dodatno produljuje vrijeme putovanja. Izvan glavne turističke sezone tunelom dnevno prolazi oko 10.000 vozila.
Prema planovima, od 2028. godine trebala bi postojati druga tunelska cijev. Time bi se dopuštena najveća brzina mogla povećati na 100 km/h. Imajte na umu da je tunel Karavanke dionica s posebnom cestarinom. Više informacija o posebnoj cestarini u Sloveniji pronaći ćete u našem vodiču.
Na granici između Šentilja i Spielfelda nalaze se dva granična prijelaza. Jedan je autocestovni prijelaz između austrijske A9 i slovenske A1, a drugi povezuje austrijsku državnu cestu B67 sa slovenskom glavnom cestom 437.
Prijelaz između B67 i 437 nudi mogućnost izbjegavanja naplate cestarine. Međutim, putovanje izvan autocesta i brzih cesta povezano je s znatno duljim vremenom putovanja. Korištenje autocesta je za putnike u pravilu opuštenije, posebno ako su digitalne vinjete registrirane unaprijed. Za putnike u tranzitu prema Hrvatskoj posebno je praktičan autocestovni prijelaz Spielfeld – Šentilj, jer se preko A1 kod Maribora dolazi do A4, koja vodi direktno do hrvatske granice.
U sljedećem odlomku dobit ćete kratak pregled o tome trebate li u Sloveniji vinjetu, morate li plaćati cestarinu ovisnu o udaljenosti ili treba li dodatno voditi računa o dionicama s posebnom cestarinom. Detaljne informacije o cestarini i posebnoj cestarini u Sloveniji možete pronaći u našem vodiču.
Ako na svom putovanju želite koristiti slovenske autoceste i brze ceste, za vozila ispod 3,5 t najveće dopuštene mase potrebna vam je elektronička vinjeta, tzv. E-vinjeta. Za vozila s većom dopuštenom ukupnom masom obveza vinjete ne postoji; umjesto toga naplaćuje se cestarina ovisna o udaljenosti. Osim toga postoje dionice s posebnom cestarinom, na kojima se, bez obzira na masu vozila, naplaćuju dodatne naknade, primjerice kod korištenja tunela Karavanke.
Ako vaše vozilo ima najveću dopuštenu masu veću od 3,5 t, umjesto vinjete potreban vam je DarsGo uređaj za naplatu cestarine ovisne o udaljenosti. Ta se cestarina obračunava prema prijeđenim kilometrima, broju osovina te euro emisijskom razredu vozila. Euro emisijski razredi podijeljeni su u razrede štetnih tvari 1 do 6. Pri tome razred štetnih tvari 1 označava visoko, a razred 6 razmjerno nisko opterećenje štetnim tvarima.
U sljedećem odlomku dobit ćete kratak pregled o tome trebate li u Sloveniji vinjetu, morate li plaćati cestarinu ovisnu o udaljenosti ili treba li dodatno voditi računa o dionicama s posebnom cestarinom. Detaljne informacije o cestarini i posebnoj cestarini u Sloveniji možete pronaći u našem vodiču.
Za korištenje austrijskih autocesta i brzih cesta naplaćuju se naknade u obliku obveze vinjete. Vozila do 3,5 t najveće dopuštene mase prema tome trebaju vinjetu, koja je dostupna i digitalno. Više informacija o cestarini u Austriji i različitim kategorijama vozila pronaći ćete u našem vodiču.
Imajte na umu da za vozila preko 3,5 t najveće dopuštene mase obveza vinjete ne postoji, a umjesto toga plaća se cestarina ovisna o udaljenosti. Ta se cestarina, ovisna o prijeđenim kilometrima, obračunava putem GO-Box uređaja, koji mora biti instaliran u vašem vozilu za prikupljanje podataka.
Osim obveze vinjete i cestarine ovisne o udaljenosti, u Austriji postoje određene dionice s posebnom cestarinom, za čije korištenje se naplaćuju dodatne naknade. Više informacija o raznim tunelima te o određenim prijevojnim cestama pronaći ćete u našem članku o posebnoj cestarini u Austriji.
Naručite svoju vinjetu za Sloveniju ili Austriju sada online kod nas i opušteno koristite autoceste u Sloveniji i Austriji. Za dodatna pitanja o cestarini stojimo vam na raspolaganju u svakom trenutku putem e-maila. Osim toga, dodatne informacije o cestarini u Sloveniji ili cestarini u Austriji pronaći ćete u našem vodiču.